Alan Ćatović, zaljubljenik u astronomiju fotografiše fascinantne nebeske prizore (FOTO)

Avatar dijalogin | November 18, 2018 7 Views 0 Likes 0 Ratings

7 Views 0 Ratings Rate it

Ko prati Astronomsku grupu Sarajevo na Facebooku, može samo ostajati zadivljen sa svakom objavljenom fotografijom čiji je autor osnivač grupe Alan Ćatović. Ovom mašinskom inženjeru je velika ljubav njegov hobi – astronomija.

Navodi za Radiosarajevo.ba da je njegovo zanimanje za svemir počelo davno i to nakon što je prvi put vidio istinski tamno nebo kod nane u Prijepolju.

“Poslije toga je krenula faza učenja: kupovanje knjiga i enciklopedija. O astronomiji nisam ni od koga učio, čitao sam knjige uglavnom. Posmatranja su počela u ranoj dobi, a nastavila se u poratnom periodu. Sjećam se da sam se npr. s prijateljima još u gimnazijskim danima znao diviti nebeskom svodu i da smo ponekad posmatrali zvijezde iz parka na Dobrinji”, govori Ćatović.Mliječni put iznad stećaka (Prečansko polje) - undefined

Foto: Alan Ćatović / Mliječni put iznad stećaka (Prečansko polje) – naša galaksija, najbolje se vidi tokom ljetnog perioda (“izvire” približno iznad planine Treskavica u blizini Sarajeva). Najbolji položaj za posmatranje Mliječnog puta u okolini Sarajeva je na okolnim planinama gdje je manje svjetlosnog zagađenja i gdje je veće vidno polje. Npr. okolina Dejčića je veoma pogodna (Prečansko polje), sa nekoliko lokacija sa stećcima koji upotpunjuju ugođaj. Slika obuhvata stećke (Kaurska nekropola) na prečanskom polju kod Dejčića i Mliječni put. U kadru se vide: Saturn blizu centra galaksije, galaktički disk, međuzvjezdana materija i tamniji molekularni oblaci prašine, različite magline i porodilišta zvijezda (Laguna, Trifid, Orao, Omega…). Snimano je sa modificiranim (za IC dio spektra) aparatom Canon 1100D na EQ postolju SW Star Adventurer, objektivom Tokina 11mm pri f2.8. 

Svoje sjajne fotografije svemira dijeli na Facebooku, a one su dovedene do perfekcije. Ćatović navodi da je i to krenulo slučajno, kao što to obično biva:

“Poželio sam slikati nebo jer je to najbolji način da i sami naučite nešto više o svemiru ali i da drugima približite svemir. Vježbom sam polako napredovao i sada mogu praviti relativno dobre fotografije. Sve to je zahtijevalo mnogo rada, učenja, fizičkog napora i finansijskih sredstava. Definitivno nije hobi za one sa slabim leđima.”

Njegov prvi teleskop je bio, kaže, jeftini refraktor od 100 KM.

“Vremenom smo uzeli bolje i sada imamo apohromatske refraktore 50/330mm – za širokokutne snimke i 120/900mm – koristimo za većinu snimaka i posmatranje, kao i Schmidt – Cassegrain 200/2000 mm za planete i manje galaksije, te za posmatranja”, kaže Ćatović.

 Startrails (tragovi zvijezda) i magla iznad Sarajeva - undefined
Foto: Alan Ćatović:  Startrails (tragovi zvijezda) i magla iznad Sarajeva – „Vrlo je zanimljivo posmatrati (i snimati) poznatu sarajevsku maglu (i smog koji guši i truje naš grad) zimi. Nevjerovatne su boje koje sarajevska svjetla daju magli, a potiču od jako osvjetljenih objekata. Uočava se fluidno pulsiranje, gotovo kao more kada udara u stijene. Naravno tu je i vertikalno pulsiranje, kretanje magle gore i dole u naletima. Takođe, mogu se primjetiti “udari” magle u kratkim naletima, pa onda rasterećenje uzduž sarajevske kotline. Tačno se vidi kako postoji začepljenje protoka fluida, lokalno nagomilavanje magle a onda kratkotrajno spuštanje, oticanje i pulsiranje. U pozadini, na noćnom nebu, može se vidjeti i prividno kretanje zvijezda (ustvari se Zemlja okreće oko svoje ose). Maksimalna visina magle je negdje do vrha Avazovog Twist tornja. Tužno je gledati ovu masu koja truje 200.000 ljudi, i godišnje prosječno ubije 250 ljudi. Sarajevo je među najzagađenijim gradovima u Evropi, a možda i svijetu. Snimak je nastao kao timelapse sarajevske magle (i smoga). Oprema: Canon 650D, Tokina 11mm f2.8, intervalometar. Tehnika: 520 snimaka (2-3h snimanja), eksp. 15 s, ISO 800, Raw, f5.6. Obrada: Lightroom, Sony Vegas Pro.“

Astronomska grupe Sarajevo je neformalna, virtuelna grupa sa oko 1.200 članova koja okuplja ljubitelje svemira, a koja je nastala 2014. godine. Navodi da je grupa specifične tematike pa se njen broj nije naglo povećavao.

“Ljudi su vidjeli da se kvalitetno radi, prepoznali su našu ljubav prema univerzumu i broj članova se iz dana u dan povećava. U svakodnevnoj smo interakciji s ljudima, i na taj način širimo spoznaju o astronomiji“, govori Ćatović.

Posmatranja svemira radi iz Sarajeva, najčešće na Dobrinji, ali i Igmana. Snimanja bh. astrofotografi vrše i iz samog grada – Stupa i Miševića, ali i s Bjelašnice gdje je manje svjetlosnog zagađenja. Ljeti najviše snimaju jer je zimi najčešće magla i oblačno vrijeme.

Najdraže mjesto za astrofotografiju mu je Prečansko polje kod Dejčića, no, navodi Ćatović, sada se tu gradi neko naselje i nada se da neće uništiti lokalnu prirodu,

Ćatović navodi da su kroz vrijeme usvojili znanje da mogu snimati sve moguće tipove astrofotografije(planete, Sunce, magline, galaksije, skupove zvijezda, obrada Hubble snimaka) i naučne (astro) fotografije (diferencijalna fotometrija, astrometrija, spektroskopija, uskopojasni snimci).

„Snimili smo objekte od snježne pahuljice (makro-snimak) do planete WASP-10B koja orbitira zvijezdu udaljenu oko 462 svjetlosne godine. Slikama uvijek pokušavamo ispričati neku priču, bilo da je ona naučna ili neka spona između estetike i nauke“, govori Ćatović.

Napominje da mu je omiljena fotografija galaksije Andromeda zbog njene ljepote i svega onoga što ona predstavlja jer, navodi Ćatović, njeni fotoni koje sada vidimo su na put prema nama krenuli prije 2,5 miliona godina.

Na pitanje šta bi od opreme preporučio početnicima, zaljubljenicima u astronomiju, Ćatović navodi da je za ovaj lijepi hobi najpotrebnija volja, potom dobra literatura iz astronomije koju nije teško naći. Za početak mogli bi početi s Alanovim knjigama Naš svemir i Alhemičari univerzuma za koje šaljivo govori da „drugi kažu da nisu loše“.

„Kada imate volju, možete sve. Krenete s čitanjem knjiga, potom nabavite neki manji teleskop ili bolji dvogled sa posmatranje, a ako vam se svidi, probate nabaviti neki još bolji teleskop sa kojim možete posmatrati nebo ali i snimiti poneki objekat. Uz to vam treba i kamera (dslr ili ccd). Za duže ekspozicije, potrebna je i dodatna kamera za vođenje teleskopa (poništavanje rotacije Zemlje). Slike možete obrađivati npr. u Photoshopu“, govori Ćatović.

 Mjesec  - undefined
Foto: Alan Ćatović / „Mjesec sa stvarnom bojom – Iako na prvi pogled fotografija površine Mjeseca djeluje crno bijela, ona to zapravo nije. Na površini se mogu primjetiti vrlo suptilne boje, koje se podizanjem saturacije kroz grafičko procesiranje mogu značajno istaknuti. Boje su na Mjesecu različite zbog različitog udjela željeza i titana na površini. Snimak je napravljen sa APO 50/330mm i QHY-5IIL (video), kao mozaik od 9 slika (radi veće rezolucije). Obrada je izvršena u Registax, Kolor Autopano Giga i Photoshop.“

Na pitanje da li se nada da će nekada otkriti neku kometu ili asterod, Ćatović govori da vjeruje u to da bi mogli otkriti neki novi asterod čim nabave bolju kameru, ali da su snimali do sada već neke poznate asteroide.

Vama preporučujemo da se ako imate ljubav prema zvjezdanom nebu i dobrim fotografijama, pridružite grupi i pratite rad ovih ljubitelja svemira koji postavljaju fotografije ravne onima koje vidimo kod NASA-e.

izvor


7 Views 0 Ratings Rate it

Napisao dijalogin


Komentari

Trenutno Ova Stranica nije funkcionalna.

Ostavite Poruku









%d bloggers like this: