Ljepota je u jednostavnosti: Evo šta eksperti programiranja savjetuju početnicima

Avatar dijalogin | December 6, 2018 1 View 0 Likes 0 Ratings

1 View 0 Ratings Rate it

Šta eksperti programiranja savjetuju? Programski jezici, tehnike programiranja, razvojna okruženja, stil kodiranja, alati, razvojni proces, rokovi, sastanci, softverska arhitektura, šeme dizajna, timska dinamika, zahtjevi, greške, kvalitet koda i još mnogo toga. Sve je to uvijek na umu programera.

Programiranje istovremeno predstavlja i umjetnost, i zanat, i nauku, koje se prostiru mnogo dalje od samog softvera. Čin programiranja spaja diskretni svijet računara sa svijetom ljudi. Programeri posreduju između poslovnih zahtjeva i mogućnosti računara.

Sa toliko toga što treba da naučite, i toliko načina da to učinite, teško je pronaći „pravi put”. U knjizi „97 stvari koje svaki programer treba da zna“ sakupljeni su savjeti nekoliko iskusnih programera koji su stvorili „mozaik“ koji svaki programer treba da zna. Prenosimo vam neke od njih.

Džajls Kolborn: „Stavite se u poziciju korisnika“

Svi mi vjerujemo da drugi misle isto kao i mi. Ali nije tako.

Psiholozi ovo zovu „lažnim konsenzusom“. Kada ljudi razmišljaju ili djeluju drugačije od nas, vjerovatno ćemo podsvjesno presuditi da nisu u pravu.

Ovaj „psihološki bag“ objašnjava zašto programeri imaju često problem da uspiju da se stave u poziciju korisnika. Korisnici ne misle kao programeri. Za početak, troše mnogo manje vremena koristeći računare. Oni ni ne znaju i ne žele da znaju kako računar „izvodi radove“.

To znači da oni ne mogu da „izvuku iz rukava“ bilo koju od tehnika za rješavanje problema koje su poznate programerima. Oni ne prepoznaju obrasce koje programeri koriste za rad.

Najbolji način da saznate kako korisnik misli jeste da ih posmatrate. Zatražite od korisnika da dovrše određeni zadatak koristeći softver koji je sličan onome što razvijate. Uvjerite se da je zadatak pravi: „Dodaj kolonu brojeva” je u redu; „Izračunajte vaše troškove za prošli mesec” još bolji.

Izbjegavajte zadatke koji su previše specifični, kao što su „Možete li da odaberete ove ćelije u tabeli i unesete SUM formulu?” – U tom pitanju postoji jasan trag.

Zatražite korisniku da vam govori o tome kako šta radi i da li ostvaruje napredak. Ne prekidajte ih. Nemojte pokušavati da im pomognete. Nastavite da se pitate: „Zašto on ili ona to rade?” Ili „Zašto ne rade (onako kako vi mislite da bi trebalo)?“

Prva stvar koju ćete primjetiti jeste da korisnici gotovo po pravilu iste zadatke rješavaju na sličan način. Oni pokušavaju da izvršavaju zadatke po istom redosljedu – i prave iste greške na istim mjestima.

 

izvor

dijalogin.tv


1 View 0 Ratings Rate it

Napisao dijalogin


Komentari

Trenutno Ova Stranica nije funkcionalna.

Ostavite Poruku









%d bloggers like this: