page contents

Poražavajuće: Oko 19 odsto mladih u BiH nije pročitalo nijednu knjigu

Avatar novinar | Maj 21, 2019


Sociolog Jusuf Žiga kaže da mladi u BiH, u vrijednosnom smislu, u prvi plan stavljaju karijeru, fizički izgled i samostalnost i uklapanje u moderne trendove


 

Više od 60 odsto mladih ljudi u BiH je nezaposleno i većina njih zemlju u kojoj su rođeni doživljava kao ambijent koji želi da napusti i to, uglavnom, zauvijek. O tome svjedoče i iz dana u dan sve duži redovi mladih ispred ambasada u Sarajevu i Banjaluci, koji čekaju da dobiju vizu vjerujući da ih posao i bolji život čekaju u nekoj od „obećanih zemalja”.

Prema podacima istraživanja, sprovedenog  uz podršku njemačke  Fondacije „Fridrih Ebert” (uzorkom je bilo obuhvaćeno više od 1.000 mladih), u BiH jedna od pet nezaposlenih mladih osoba uzaludno traži posao duže od pet godina, a više od polovine njih tragaju za poslom  duže od dvije godine.

Istraživanje u kome su učestvovali mladi  od 14 do 29 godina ukazuje i na neke druge poražavajuće činjenice, kao što su te da bezmalo 19 odsto mladih u BiH nikada nije pročitalo knjigu, ili da 41 odsto njih nikada nije bilo u inostranstvu, te da više od 50 odsto djece iz siromašnih porodica ima samo osnovno obrazovanje.

Jusuf Žiga, sociolog i jedan od stručnjaka koji su radili na pomenutom istraživanju kaže da mladi u BiH, u vrijednosnom smislu, u prvi plan stavljaju „uspješnost karijere”, zatim „fizički izgled”, „samostalnost i uklapanje u moderne trendove”, ali da se, uz sve to, još uvijek ne odriču ni nekih vrijednosti koje karakterišu patrijarhalna društva, kao što su brak i bračne obaveze, povjerenje prema drugu, partneru, kolegi.

„Kada je riječ o politici , mladi uglavnom ispoljavaju pasivnost i to ne samo u konkretnom angažmanu, nego su, generalno govoreći, apolitično pozicionirani i nemaju povjerenje u političare. Oko 50 odsto njih izjasnilo se da ih politika uopšte ne zanima”, naveo je Žiga za Politiku.

Podatak koji na najbolji način ilustruje osnovne karakteristike stila života mladih u BiH, koji bi kroz par godina trebalo da budu najproduktivniji dio društva, jeste i to da većina njih koristi društvene mreže kao glavni izvor na osnovu koga formiraju svoj stav o određenim društvenim, političkim i svim drugim dešavanjima. Televiziju rijetko gledaju, a novine uopšte ne čitaju.

Drugi podaci do kojih se došlo u pomenutom istraživanju kažu da mladi u BiH svoje slobodno vrijeme provode u kafićima i ne odlaze na kulturne manifestacije, te da se mali broj njih bavi sportom.

Nadležne institucije BiH ne posjeduju  službene podatke o broju mladih koji su, zbog osjećaja odsustva perspektive, otišli iz zemlje. Inače, tom problematikom manje se bave političari, a daleko više mediji koji u čestim izvještajima o odlascima mladih, navode da je od rata do danas iz BiH otišlo 150.000 mladih. Samo u 2015. i 2016. godini, prema podacima nekih nevladinih i međunarodnih organizacija, BiH je napustilo oko 80.000 njenih građana, uglavnom mladih. Ako se uzmu u obzir i upozorenja demografa da je u BiH sve manje djece i mladih u školskim klupama, a sve više u redovima ispred stranih ambasada, te da će BiH uskoro postati zemlja staraca, onda je sasvim jasno da je situacija sa odlascima iz BiH vrlo zabrinjavajuća.



Komentari

Trenutno Ova Stranica nije funkcionalna.

Ostavite odgovor