page contents

Selim Bešlagić: Za blokadu Federacije BiH bit će kriv OHR

Avatar novinar | Januar 5, 2019


 

O povratku u politiku nakon 10 godina, budućnosti Građanskog bloka i neodgovornosti visokog predstavnika u BiH, za Oslobođenje govori Selim Bešlagić.

Izvan politike ste bili 10 godina. Da li se politika promijenila od tada, da li je bliže fokusu prema interesu građana?

  • Nažalost, politika i način političkog djelovanja se nisu promijenili. Istina, počeli smo to mijenjati kroz BH blok, ali i dalje mislim da je napravljena velika šteta i propuštena velika prilika što to nije urađeno prije izbora, da se ljudima pokaže da se pokušavaju promijeniti stvari, da se pokaže da je BiH i građanska, a ne usko nacionalna.

Presporo i mukotrpno

Biračko tijelo se rasulo, a ljevica još nema zajednički imenitelj, odnosno šta mi to želimo. Tako je i u samom Građanskom bloku, ali je to presporo i mukotrpno.

Zbog čega nije ranije došlo do zajedničkog nastupa ljevice?

  • Nije se tome ozbiljno pristupilo. Ja se sjećam kad smo spajali SDP i reformiste – mi smo dvije godine samo pripremali materijal, sa jasnim sadržajem, ciljevima i rokovima. A ovdje se radilo po principu neko odlučio da se treba ujediniti, pa se kao ujedine i onda izađu pred kamere i šalju različite poruke. Nije se znalo šta se želi, nije se popuštalo, nije se imao jedinstven cilj. Sve to je dovelo do otezanja, a istovremeno svi su pretrpjeli štetu.

Jesu li politički interesi i sujete političkih lidera doprinijeli tome?

  • Svakako. Svega je tu bilo, ali je činjenica da su u fokus bile stavljene pozicije i funkcije političkih lidera, a ne suštinske promjene u društvu i u načinu funkcionisanja stranaka.

Može li Građanski blok iskoristiti priliku na političkoj sceni i napraviti odmak od načina na koji se dosad radilo?

  • Ja mogu samo govoriti o Našoj stranci, u kojoj sam. Ljevica je krenula dobrim putem s ovim blokom, ali vidjet ćemo dokad ćemo moći ovako. Stanje je kompleksno u cijeloj državi, posebno u FBiH i ja se pokušavam fokusirati na TK. Tu smo jasno rekli da ne idemo ni sa SDA ni sa PDA i u toj priči imamo 19 glasova. Uslovno rečeno, sad su tu nastali manji problemi, jer pokušavamo napraviti koncept po kojem će stvari funkcionisati, da to ne bude čisto matematička podjela resora. To nije moj koncept. Moj koncept je da napravimo zajedničku vladu, koju ćemo svi u bloku i izvan njega zvati našom, bez razlike iz koje je ko stranke. Da bismo to dobili, ljudi u toj vlasti moraju biti stručni i kompetentni. Ali taj matematički model uvijek nađe put da zakoči realizaciju prave građanske ideje. Mi vjerujemo da se stranke ne drže slijepo svog resora ako nemaju čovjeka za to. I da onog momenta kad dođete u vladu, knjižicu ostavite po strani i odgovarate građanima, a ne stranačkim šefovima. To je građanska vlast.

To zvuči malo neprovodivo u stvarnosti.

  • Mora se od nečega krenuti. Ako nemate dobru ideju, onda nemate ni šansu da promijenite stvari. To je ono od čega mi polazimo u ovim pregovorima. Mi se sukobljavamo sa matematičkim modelom, ali ako se nađemo napola, to će biti uspjeh. Mislim da ćemo uspjeti. Sad je ovo borba za model, ali i borba protiv opozicije, i borba za održavanje bloka na ovim principima.

Da li se SDP suštinski promijenio nakon onog kongresa na kojem ste i Vi bili kandidat, kad ste govorili da SDP počinje funkcionisati kao velike nacionalne stranke u BiH?

  • Nije. Ja sam očekivao da će se praviti model okrupnjavanja, ne ujedinjavanja, bili su timovi koji su trebali odraditi taj posao, ali ta ljevica je izgubila dvije godine na hoćemo-nećemo, i onda u medijima jedan lider da jednu, a drugi drugu izjavu. Tako je bilo i oko kandidata za Predsjedništvo.

Očito u ljevici, kao i u nacionalnim strankama, dominira kult ličnosti umjesto ideje?

  • Nažalost je tako. Mislim da američka struktura vlasti nije blesava. Dva mandata i to je to. Mi i taj princip uspijemo prevariti, pa imamo te silne povratke otpisanih. Bez takvog principa koji se kod nas njeguje, imate i drugačiju kadrovsku strukturu, pa vodite računa o kadrovima koji mogu svojim znanjem naslijediti nekoga i preuzeti odgovornost. Ali zbog ličnih ambicija i sujeta, kad se trebaju mijenjati ljudi, organizuje se vanredni kongres na kojem se izglasa povjerenje starom lideru i preskače se pravilo i idete dalje. To je koštalo SDP po mom mišljenju.

Nešto tako je SDP učinio i Vama.

  • Nije SDP. To su bili pojedinci. I to iz Tuzle, ali ja se ne želim na to vraćati. Tad sam imao pet glasova manje od Nikšića, glasova iz Tuzle, i ja sam tada marginaliziran, što mi nije smetalo. Kasnije, u razgovorima sa Našom strankom, pokušao sam pomoći da je ojačamo, pa sam čak pristao i da budem nosilac liste, mada su oni željeli i više, ali ja sam vjerovao da moramo krenuti od kantona. Ostvarili smo dobar rezultat, ali sad to treba opravdati.

Šta očekujete u nastavku pregovora u TK-u? SBB pokušava ubaciti PDA, stvari se nekako otežu.

  • Ovdje je jako turbulentno, još od prije izbora. Prije izbora bio je strašan napad PDA, na način da su oni imali dosta javnih institucija na svojoj strani i očekivao sam će biti relativni pobjednik, ali se pokazalo da ni SDA nije za potcijeniti čak ni u takvoj situaciji. Ono što je zanimljivo za ove postizborne pregovore jeste činjenica da se između SDA i PDA stvorio takav animozitet u ovom trenutku da mislim da nema šanse da se oni ujedine. Ali sad se govori o SBB-u i PDA, što je barem u ovom trenutku kantonalni SBB principijelno odbio. Ipak, ova magična cifra od 19 poslanika, kao i odnosi među strankama gotovo da garantuju da stvari budu ovakve. Pod uslovom da se SDA i PDA ne ujedine. I zato građanska opcija ima šansu da uspije u ovome.

Građanska opcija evidentno nema šansu u BiH, a kako sada stvari stoje, ni u FBiH. Očekujete li blokade vlasti, o kojima se govori posebno nakon odluke CIK-a o raspodjeli mandata u Domu naroda?

  • Čini se da je neminovno da u BiH vladaju nacionalne ideje, ali prvenstveno to zavisi od ljudi. Vidimo da se ljudi u BiH bune, suštinski ta pobuna u Banjoj Luci je protiv režima, slično je i u regionu, ali i dalje nema snage za svrgavanje nacionalnih stranaka.

Slučaj CIK

U svemu tome ne pomažu ni državne institucije, koje su očito pod uticajem stranaka, što je evidentno u slučaju CIK-a. Mislim da je neoprostiv propust napravljen kad je dopušteno da CIK, očito pod uticajem političkih stranaka, tumači Dejtonski sporazum. To je mogao samo uraditi visoki predstavnik. Smatram to njegovom velikom greškom, jer samo on je mogao tumačiti Dejtonski sporazum, napraviti analizu i reći da nema uporišta u tome da se primjenjuju rezultati izbora iz 2013. godine. On je tu nastupio blago, rekao “more bit, a more i ne bit” i kad tako kažete našim političarima, dobijete ovakvu odluku. Sad ćemo imati blokadu FBiH, za što kao apsolutnog krivca vidim visokog predstavnika koji je morao istumačiti Dejtonski sporazum i pokazati svoj autoritet.

IZVOR



Komentari

Trenutno Ova Stranica nije funkcionalna.

Ostavite odgovor